Ova tema je doslovno bojno polje. Pročitajte ovaj tekst otvorenog uma i bez predrasuda. Ja pišem iz perspektive pacijenta i iznosim ono što sam do sada saznala, pročitala iz iskustva pacijenata diljem svijeta te moje vlastito iskustvo. Uslijed stresa, uporabe antibiotika i pogotovo uslijed ishrane bogate ugljkohidratima i šećerima tj. moderne ishrane koja uz to sadrži aditive i konzervanse, ishrane koja se bazira na prerađenoj hrani i žitaricama, dolazi do uništavanja crijevne flore, tj. crijeva postaju propusna. Naša crijeva prestaju biti barijera i u krvotok puštaju SVE: viruse, bakterije, gljivice i njihove toksine. Kada sve to dospije u krv, aktivira se naš imunološki sustav te dolazi do alergija, intolerancija na hranu i autoimunih bolesti. Ovako je nastala i naša hipotireoza tj. Hashimoto. Što je problem današnje prehrane? Kao prvo to više nije hrana koju su koristili naši preci jer većina koristi argumente "Ali, kruh je jela moja baka i živila 97. godina" Da, ali ne OVAJ kruh. Ovaj današnji kruh nema veze sa kruhom kojeg su jeli naše bake i djedovi. Današnji gluten iz žitarica je modificiran kako bi pecivo u pekari bilo što ljepšeg izgleda i kako bi što duže trajalo. Mi danas ne jedemo pšenicu koju su jeli naši preci. Gluten iz današnje pšenice je neprobavljiv protein i krivac za celijakiju, osjetljivost na gluten, oštećenje probavnog trakta te razne autoimune bolesti. Što je sa ostalim žitaricama? Slično. Ostale žitarice imaju sličnu priču kao pšenica. Nutritivno su siromašna hrana iako nas mediji uvjeravaju u suprotno, nisu baš bogate cijelom paletom vitamina i minerala već škrobom tj. šećerom te u tijelu pokreću razne upalne procese kao i gluten. Žitarice se brzo pretvaraju u škrob, što uzrokuje velike oscilacije šećera u krvi te inzulina. Što sad? Vratimo se malo u povijest. Zadnjih 200 godina industrijska revolucija je značajno utjecala na prehranu. Pojavljuju se aditivi i konzervansi kako bi hrana što duže trajala a to je imalo negativan utjecaj na zdravlje čovjeka. Genetika čovjeka najbolje je prilagođena ishrani prije poljoprivredne revolucije te je to osnova Paleo ishrane. Paleo Paleo nazivaju dijetom, međutim ja smatram da je ishrana točnija riječ, jer bi dijeta označavala jedan kratkotrajni period u životu dok je ishrana sam način života. Za oboljele od autoimunih bolesti, pa tako i nas sa problemom štitnjače i Hashimota, Paleo predstavlja značajnu stavku i bez izmjene ishrane na Paleo nema zaliječenja propusnih crijeva, smanjenja antitijela niti značajnijeg zdravstvenog poboljšanja. Sve se svodi na kraće periode poboljšanja i pogoršanja što nije život dostojan čovjeka zar ne? Treba ukloniti sve moguće okidače: aditive, konzervanse, gluten iz pšenice, ostale žitarice, mahunarke, kazein iz mlijeka koji isto tako može biti problematičan kod autoimunih bolesti jednako kao i gluten. Pa, krenimo sa Paleo principima. Izbjegava se: sva prerađena hrana, šećeri, žitarice, mahunarke, grahorice, krumpir, kava, alkohol, biljna ulja, margarin, prerađevine mesa kao npr. hrenovke, mlijeko i mliječni proizvodi. Dozvoljeno je: meso, riba, jaja, slanina, gljive, voće, povrće, maslinovo, kokosovo ulje, svinjska mast, med, orašasti plodovi. Ako ste čitali ili ćete čitati naići ćete i na pojam AIP, to je kratica za Autoimmune protocole i to je samo strožija verzija Palea. AIP zabranjuje biljke ponoćnice poput patlidžana i rajčice jer mogu biti problematične kod oboljelih od autoimunih bolesti, ograničava unos fruktoze itd.
A što je onda LCHF? Low Carb High Fat je vrlo popularan u Hrvatskoj zahvaljujući našoj poznatoj nutricionistici Aniti Šupe. Svakako, ako već niste, proguglajte ovo ime i čitajte njen blog Istine i laži o hrani. Paleo i LCHF imaju razlika. LCHF dopušta mlijeko i mliječne proizvode, kao sladilo koriste steviu dok se kod Palea korist med. LCHF ograničava unos voća dok Paleo ne. Kod LCHF-a se jako pazi na unos ugljikohidrata, dok kod Paleo ne. No, najbitnija razlika za oboljele od autoimunih bolesti jest to što mlijeko može biti itkekako problematično radi kazeina koji na nas može djelovati isto kao gluten. Druga važna razlika jest ketoza kada tijelo umjesto ugljikohidrata za pogon koristi masti. Na LCHF-u tj. na prehrani sa niskim udjelom ugljikohidrata iz metabolizma sagorijevanja masnoća stvaraju se ketoni i to se naziva ketoza. Ketogena prehrana ima snažan pozitivan utjecaj kod neuroloških bolesti (Parkinson, Alzheimer, epilepsija) te kod dijabetesa pa čak i raka. LCHF i hipotireoza-Hashimoto Osim već navedenog problema mlijeka i mliječnog proizvoda tj. kazeina koji može biti problematičan kod autoimunih bolesti, postoje i drugi prigovori pacijenata. Većina se žali na snažan umor i sabost te nakon kratkog vremena odbacuje LCHF, samim time i Paleo jer se često brkaju ovi pojmovi i vraća se na klasičnu glutensku ishranu. Problem je u ketozi. Dakle, što se događa sa štitinjačom kada se ugljikohidrati maksimalno smanje? Snižava se T3, nama najbitniji hormon te dolazi do umora, slabosti i pospanosti. Iako ketoza ima nebrojeno mnogo pozitivnog utjecaja na dijabetes i neurološke bolesti, ona nije dobar izbor konkretno za oboljele od hipotireoze i Hashimota. Za nas je daleko bolji izbor Paleo koji dozvoljava unos više ugljikohidrata kroz voće te povrće bogato ugljikohidratima kao što su batat, češnjak, rajčica, mrkva, pastrnjak, cikla... Voljela bi naglasiti da nema zlatnog pravila, ništa nije u uklesano u kamenu. Sve je metoda pokušaja i pogrešaka. Vi se morate naći u okvirima Palea. Ne smeta vam mliječno? Jedite ga povremeno. Volite tvrdi sir, priuštite si ga ponekad, ne volite med već steviu? Koristite steviu. Nemate se kome pravdati. Vaše zdravlje je u Vašim rukama! Isprobavajte, čitajte, informirajte se i donosite pametne odluke. IZVORI anitasupe.com/shop/product/istine-i-lazi-novo-izdanje/ www.precisionnutrition.com/low-carb-diets
13 Comments
|